Vijece Studenata

 

Natječaj za voditelje ureda Vijeća studenata VIVŠ

Odluka o raspisivanju natječaja za voditelje ureda.pdf

19. listopada 2016.

 

Studenti objavili odgovore političkih stranaka

U srijedu, 7. rujna 2016. ispred Nacionalne i sveučilišne knjižnice održana je izvanredna konferencija za medije na kojoj je predsjednik Vijeća studenata veleučilišta i visokih škola, Karlo Kolesar, izvijestio medije i širu javnost o odazivu političkih stranaka da se očituju odgovorima na postavljena pitanja od strane Vijeća studenata veleučilišta i visokih škola RH.

Predsjednik Vijeća studenata veleučilišta i visokih škola Karlo Kolesar kazao je kako je odaziv bio polovičan, naime odgovore smo dobili od samo pet političkih stranaka.

„Zadovoljni smo odgovorima ali i oprezni. Prijašnja iskustva naučila su nas da riječi izrečene tijekom predizborne kampanje često nemaju čvrsto uporište. Očekujemo da će se politički akteri držati obećanja, te da će ona stranka odnosno koalicija koja osvoji vlast, a očitovala se o našim pitanjima, zaista stajati iza svojih riječi i biti spremna na suradnju“ kazao je Karlo Kolesar.

*Napomena: kako je Narodna koalicija poslala odgovore u tijelu teksta, isti su prebačeni u format dokumenta *pdf.*

Narodna koalicija - odgovori.pdf

HDZ - odgovori.pdf

MOST - odgovori.pdf

HSP AS - odgovori.pdf

Hrvatski laburisti - odgovori.pdf

MB 365 - odgovori.pdf

07. rujna 2016.

Studenti veleučilišta i visokih škola uputili pitanja strankama o visokom obrazovanju

U četvrtak, 26. kolovoza 2016. ispred Nacionalne i sveučilišne knjižnice održana je izvanredna konferencija za medije na kojoj je predsjednik Vijeća studenata veleučilišta i visokih škola, Karlo Kolesar, izvijestio medije i širu javnost o inicijativi „ Za nas koji želimo znati više“.

Vijeće studenata uputilo je političkim strankama 10 pitanja iz područja obrazovanja, na koje očekuju konkretne i jasne odgovore do 2. rujna 2016. godine. Predsjednik Vijeća studenata veleučilišta i visokih škola Karlo Kolesar kazao je da se nada da buduća vlada ima plan povećati izdavanja za obrazovanje s ciljem dosega prosjeka EU, te da se 1300 studijskih programa uskladi s realnim potrebama tržišta rada. „Pitanja su jasna, kratka i nedvosmislena i takve odgovore tražimo od političkih stranaka“ izjavio je predsjednik Vijeća studenata veleučilišta i visokih škola RH, Karlo Kolesar.

Na dolje navedenom linku možete pročitati pitanja.

Za nas koji želimo znati više_10 pitanja o obrazovanju- pitanja.pdf

26. kolovoza 2016.

Natječaj za voditelje ureda Vijeća studenata VIVŠ

Poštovane kolegice i kolege, u privitku se nalazi Odluka o raspisivanju natječaja i kriterijima za izbore Voditelja Ureda za PR odnosno IT.

Po završetku natječaja, a na sljedećoj sjednici, provest će se izbori za iste.

Natječaj je otvoren od 23. lipnja 2016. do 08. srpnja 2016. godine.

Sve informacije nalaze se u niže priloženoj Odluci.

Odluka o raspisivanju natječaja i kriterijima za voditelje Ureda Vijeća 2016.pdf

S poštovanjem,

Predsjedništvo Vijeća

23. lipnja 2016.

Natječaj za voditelje ureda Vijeća studenata VIVŠ

Odluka o raspisivanju natječaja i kriterijima za voditelje Ureda Vijeća 15_16.pdf

2. studenog 2015.

Izabrano novo vodstvo za 35 000 studenata državnih i privatnih veleučilišta i visokih škola

Vijeće studenata veleučilišta i visokih škola na jučerašnjoj 24. sjednici dala je povjerenje novom/starom predsjedništvu kojega čine čine predsjednik Karlo Kolesar (Vern), zamjenici Alen Softić (Veleučilište u Rijeci) i Mihal Jacić (Visoka škola za informacijske tehnologije) te tajnik Tomislav Hubak ( Veleučilišta Velika Gorica)

Predstavničko tijelo 35 000 studenata državnih i privatnih veleučilišta i visokih škola RH dobilo je novo/staro vodstvo na sjednici održanoj u subotu 24.10.2015 na veleučilištu Vern.

„Veliko mi je zadovoljstvo i čast što su mom timu i meni kolege ponovno ukazali povjerenje. Nastavljamo s velikim projektima, dosadašnjih dobrih rezultata i rada Vijeća, i nadam se kako ćemo se s budućom Vladom RH, koja će uskoro biti izabrana, kvalitetno surađivati.“ – naglasio je predsjednik Vijeća, Karlo Kolesar

Povjerenje za novi mandat predsjedništvo je dobio  sa 16 glasova podrške nakon velikih uspjeha ostvarenih u prošlom mandatu.

Ponovno su raspisani izbori za voditelje Ureda Vijeća kako bi se potaklo što više studenata da se aktivno uključe u rad Vijeća te se daljnje kandidature očekuju u narednih mjesec dana.

Natječaje ćete uskoro moći pronaći na vijecestudenata.com ili na službenoj Facebook stranici Vijeća

25. listopada 2015.

12 pitanja za političke stranke

• Vijeće studenata veleučilišta i visokih škola na jučerašnjoj 24. sjednici dala je povjerenje novom/starom predsjedništvu kojega čine čine predsjednik Karlo Kolesar (Vern), zamjenici Alen Softić (Veleučilište u Rijeci) i Mihal Jacić (Visoka škola za informacijske tehnologije) te tajnik Tomislav Hubak ( Veleučilišta Velika Gorica) Predstavničko tijelo 35 000 studenata državnih i privatnih veleučilišta i visokih škola RH dobilo je novo/staro vodstvo na sjednici održanoj u subotu 24.10.2015 na veleučilištu Vern. „Veliko mi je zadovoljstvo i čast što su mom timu i meni kolege ponovno ukazali povjerenje. Nastavljamo s velikim projektima, dosadašnjih dobrih rezultata i rada Vijeća, i nadam se kako ćemo se s budućom Vladom RH, koja će uskoro biti izabrana, kvalitetno surađivati.“ – naglasio je predsjednik Vijeća, Karlo Kolesar Povjerenje za novi mandat predsjedništvo je dobio sa 16 glasova podrške nakon velikih uspjeha ostvarenih u prošlom mandatu. Ponovno su raspisani izbori za voditelje Ureda Vijeća kako bi se potaklo što više studenata da se aktivno uključe u rad Vijeća te se daljnje kandidature očekuju u narednih mjesec dana. Natječaje ćete uskoro moći pronaći na vijecestudenata.com ili na službenoj Facebook stranici Vijeća.

Hrvatski studentski zbor uputio je u srijedu političkim strankama 12 pitanja koja smatra ključnima za budućnost obrazovanja, a koja su vezana uz niz problema koji muče studente.

 

"Prvi motiv da gurnemo u fokus pitanja o obrazovanju je to što nam se činilo da to nedostaje u političkim raspravama i to što bez reforme obrazovanja i visokog obrazovanja i bez uspješnog obrazovnog sustava neće biti niti gospodarskog oporavka i napretka, niti bilo kakvog napretka", istaknuo je na konferenciji za novinare predsjednik HSZ-a Aleksandar Šušnjar.

Pitanja su uputili svim parlamentarnim i utjecajnijim strankama, a rok za odgovore je 15. listopada. Nakon toga će odgovori biti objavljeni s popratnom analizom, o čemu će HSZ, kako su najavili, izvijestiti na konferenciji za novinare.

Iz HSZ-a se nadaju, ne samo da će dobiti odgovore na pitanja, već da će se, kazao je Šušnjar, u raspravama između političkih stranaka i u predizbornim planovima i programima konačno početi naglašavati i ozbiljno shvaćati obrazovanje.

 

"Nadam se da ćemo na jednostavan, jasan i transparentan način svim studentima, ali i ostalim zainteresiranim građanima, dati priliku da vide koji su stavovi i planovi političkih stranaka", kazao je Šušnjar, dodavši da na većinu pitanja nema točnog odgovora, već samo žele vidjeti koji su stavovi i što se planira. "Pitanja su u potpunosti neutralna prema svim političkim opcijama i ideologijama, tako da je situacija ravnopravna za sve", ustvrdio je.

 

Zamjenik predsjednika HSZ-a Petar Labrović istaknuo je da su u pitanjima direktno ili indirektno obuhvatili studentski standard koji se veže za tri stvari - studenstki smještaj, prehranu i stipendije.

Ocjenivši da su po pitanju studentskog smještaja neke stvari krenule na bolje, iz HSZ-a smatraju da nedostaje smještajnih kapaciteta te da bi se svaka stranka trebala izjasniti kako to povećati i na koji način riješiti.

 

Labrović je također ocijenio da sadašnji pravilnik o studentskoj prehrani nije dobar te da se studenti ne slažu s njim zbog čega bi ga, kaže, trebalo mijenjati i napraviti neke iskorake.

Što se tiče stipendiranja studenata, rekao je da je prema istraživanju Eurostudenta, Hrvatska među onim zemljama koje imaju najniže stipendije u EU.

 

Predsjednik Vijeća studenata veleučilišta i visokih škola RH Karlo Kolesar naveo je da ih, kada je riječ o mjerama zapošljavanja i usklađivanju tržišta rada s visokim obrazovanjem, zanima na koji način se planira povećati zapošljavanje i koje su to mjere s obzirom na to da bolonjski koncept nije zaživio u potpunosti. Zanima ih i na koji način se planira uskladiti tržište rada s obrazovanjem i na koji način se dugoročno planira dobiti realna povratna informacija od poslodavaca prema visokom obrazovanju kako bi kreirali mlade ljude koji mogu naći posao u Hrvatskoj, a ne inozemstvu.

 

Istaknuvši da Hrvatska ima više od 300 studijskih programa, najviše u području društvenih znanosti (ekonomija i studiji tog karaktera) koji se nikako ne mogu naći na tržištu kao interesantni poslovi za mlade, Kolesar smatra da je potrebno tražiti prostor u deficitarnim zanimanjima i zanimanjima koja sada nisu zastupljena, prema trendu koji vlada u EU. Radi se, kaže, o tehničkim zanimanjima, području informatike čiji su stručnjaci u manjkavom broju.

 

O štrajku u osnovnim, srednjim i visokim školama, fakultetima te znanstvenim institucijama koji počinje u petak, 25. rujna, predstavnici HSZ nemaju definiran stav te ističu da je njihova zakonom i statutima zadana uloga nešto potpuno drugo.

Izvor: N1

30. srpnja 2015.

Stručni specijalisti ujedinili političare

Inicijativa izjednačavanja prava studenata stručnih studija s kolegama u Europskoj uniji i magistrima struke po pitanju konkurentnosti na tržištu rada ujedinila je vladajuće i oporbu pred parlamentarne izbore.

 

Konkretno, radi se o potpori inicijative Vijeća studenata veleučilišta i visokih učilišta za izmjenu dvaju zakona koji u nepravedan položaj stavljaju 55 000 studenata. Prema aktualnoj zakonskoj regulativi, nakon pet završenih godina stručnog studija i stečenih 300 ECTS bodova, ovi studenti jedini u EU imaju neprepoznatljivu titulu – “stručni specijalist”.

 

Izmjene Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskog stupnju predviđene su za prvi kvartal 2016. godine, prema dogovoru Vijeća studenata veleučilišta i visokih učilišta Republike Hrvatske i ministra znanosti, obrazovanja i sporta, Vedrana Mornara. U nizu razgovora između Vijeća studenata veleučilišta i visokih škola RH, koordinativnog i predstavničkog tijela studenata državnih i privatnih veleučilišta i visokih škola, s gotovo svim parlamentarnim strankama zaključeno je da buduća Vlada, neovisno dolazila ona iz desnog ili lijevog spektra, mora odmah u početku mandata konačno riješiti nepravedni položaj u kojem se trenutno nalazi 55 000 hrvatskih studenata.

 

Iz Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskog sabora inicijativu Vijeću studenata službeno su podržali predsjednik Odbora, IDS-ov Valter Boljunčić, SDP-ov Domagoj Hajduković te HNS-ov Igor Kolman, a obavljen je i isto tako pozitivan razgovor s potpredsjednikom Odbora, HDZ-ovim zastupnikom Jasenom Mesićem koji je jasno je naglasio da treba podržati napore predstavnika studenata. Također, svoju službenu podršku dala je i Hrvatska seljačka stranka naglašavajući da „rad i trud moraju biti jednako vrednovani“, a čitavu priču već duže vrijeme prati i nezavisna zastupnica Jadranka Kosor.

 

„Budući da ovakvo zajedništvo stranaka nije česta stvar, posebno uzimajući u obzir predizborno doba, ponosan sam što su to potaknuli upravo studenti. Neovisno o budućim strankama koje će formirati Vladu, pitanje 55 000 studenata mora biti što prije riješeno“ – naglasio je uz veliko zadovoljstvo predsjednik Vijeća studenata, Karlo Kolesar.

 

Podsjećamo, ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić, bivši ministar obrazovanja Radovan Fuchs, Hrvatska udruga poslodavaca te Institut za razvoj obrazovanja također su dali vjetar u leđa inicijativi studenata veleučilišta i visokih škola.

Izvor: portal X-ica

27. srpnja 2015.

INFOGRAFIKA - Prepoznatljivost stručnih naziva na tržištu rada HR i EU

7. kolovoza 2015.

Studenti stručnih studija diskriminirani: Do 45.000 mladih u lošijem položaju na tržištu rada

VIJEĆE studenata veleučilišta i visokih škola pokrenulo je inicijativu putem koje žele osigurati hrvatskim studentima jednaka prava kakva uživaju njihovi kolege iz Europske unije. Kako su za Index poručili iz Vijeća, studenti stručnih specijalističkih studija diskriminirani su zbog naziva koji stječu po završetku studija. Naime, nakon završetka stručnog studija ti studenti postaju stručni specijalisti, dok studenti sveučilišta postaju magistri. S obzirom na činjenicu kako stručni studiji postoje na sveučilištima, veleučilištima i visokim školama, navedeni problem utječe na 45.000 studenata u Hrvatskoj.

Naziv koji studenti stručnih studija stječu po završetku studija nije prepoznat na tržištu rada. Poslodavci često ne znaju kako sustav funkcionira, tako da su studenti stručnih studija u nezavidnom položaju. 

O ovom problemu porazgovarali smo s Karlom Kolesarom, predsjednikom Vijeća studenata.

Poslodavci ne prepoznaju stručne specijaliste

"Binarni sustav u Hrvatskoj funkcionira tako da je jedan stup znanstveni, sveučilišni, a drugi stručni. Ovakva situacija kakvu imamo danas stavlja velik broj studenata koji ulaze na tržište rada u nepovoljnu situaciju. Gospodarska situacija kod nas sama po sebi nije dobra, a ti se studenti onda još moraju i duplo više dokazivati... Poslodavac na razgovoru za posao ne prepoznaje stručnog specijalista.

Problem postoji i kod prijevoda, kada ti studenti idu raditi vani. Naravno, nama nije intencija da naši mladi ljudi idu vani, ali to se događa. Situacija s prijevodom je još katastrofalnija, vi postajete npr.specialist of economics ili profesionalist of economics, a u Europi uopće nema takvog tumačenja titule. Drugi studenti u Europi na analognim studijima imaju MA, a mi specialist of "something".

Cjelokupni zakon koji utječe na to, Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, članak 74 definira te nazive, a Vijeće je pokrenulo inicijativu da se to promijeni. Želimo da se to modificira na način na koji smatramo da je prikladno prema "bolonji" i europskim standardima. Poslali smo elaborat MZOS-u u kojem tražimo da se to izmijeni, jer u situaciji kada mladi odlaze u ovako velikom broju, onda da ovi koji ostaju mogu tu dokazati kvalitetu i kompetencije", ističe Kolesar.

Nadaju se rješenju na nacionalnoj razini

"Vjerujemo da će Ministarstvo dobro reagirati, dosad je suradnja bila korektna. Zakon se sada mijenja zbog drugih stvari, a mi ovo ubacujemo na raspravu i očekujemo podršku od svih institucija. Vijeće ima potpisan ugovor o suradnji s HUP-om, HOK-om, Ministarstvom rada i mirovinske skrbi te s Institutom za razvoj i obrazovanje. Na temelju sporazuma od te četiri institucije imamo puno podršku, a inicijativu je podržao i ministar Mirando Mrsić. HUP također smatra da je aktualno stanje diskriminirajuće jer smo u lošijem položaju.

Najzadovoljniji smo podrškom institucija u Europi, podrškom EURASHE (European Association of Institutions in Higher Education) i Agencije za znanost i visoko obrazovanje.

Komuniciramo i sa Europskom studentskom unijom te očekujemo i njihovu podršku, a zadnja instanca nam je Europska komisija. Ipak, očekujemo kako će se to riješiti na nacionalnoj razini i da nećemo morati ići sve do Komisije", zaključuje Kolesar za Index.

Izvor: Index.hr

27. srpnja 2015.

ISTRAŽIVANJE: Stipendija je polovici studenata jedini izvor prihoda tijekom akademske godine

Ured za kvalitetu i studentski standard Vijeća studenata veleučilišta i visokih škola RH danas je objavio rezultate studentskog istraživanja i dubinske analize eksterne okoline studentskog standarda, vjerujući da će rezultati istraživanja dati dobre temelje za daljnji razvoj studentskog standarda u RH.

U posljednjih mjesec dana Vijeće je za interne potrebe pokrenulo navedeno istraživanje, a na posljednjoj sjednici skupštine Vijeća odlučeno je da će se dio rezultata objaviti javno jer daju dobre temelje za daljnje poboljšanje studentskog standarda.

U cijelom istraživanju sudjelovalo je oko 800 studenata.

Dio istraživanja odnosi se na studentske stipendije i zadovoljstvo studenata. U istraživanje su ušle i stipendije koje nisu nužno samo državne, već su ih dodijelile neke institucije, zaklade, gradovi, županije, privatne tvrtke.

Od 323 studenta koji su sudjelovali u istraživanju (koji su potvrdno odgovorili na to da su ostvarili pravo na stipendiju ili su se prijavili na natječaj za stipendije), čak 129 studenta (40%) nije zadovoljno načinom na koji se provode natječaji za stipendije.

Razloga ima mnogo: od dokumentacije koju je potrebno priložiti uz prijavu, sporog obrađivanja natječaja i dugog čekanja na rezultate i isplate pa do manjka stipendija za izvrsne studente ili degradacija izvanrednih studenata u sklopu natječaja. Neki navode i netransparentnost procesa prijave i rezultata kao bitan faktor njihova nezadovoljstva.

Važnost stipendija govori i postotak od 50,5% studenata (n=214) veleučilišta i visokih škola, kojima je stipendija jedini izvor prihoda tijekom akademske godine.

– Ovim istraživanjem nismo htjeli prikupiti samo informacije studenata o (ne)zadovoljstvu provođenja natječaja, već i dobiti određeni uvid o našim stipendistima. Rezultati istraživanja dali su nam odlične temelje za poboljšanje studentskog standarda, a komunicirat ćemo ih svima koji te stipendije daju; bilo to medijima ili direktnom suradnjom s našim partnerima. – zaključila je Ivona Rebrović, voditeljica Ureda za studentski standard i kvalitetu.

Nadalje, od 214 studenata koji primaju neku stipendiju, 37,4% zadovoljno je iznosom koji primaju. Također, od 214 studenata, njih gotovo 70% naglašava da ih stipendija u potpunosti motivira na bolje i uspješnije izvršavanje studentskih obaveza.

Studenti najčešće primaju jednokratne godišnje stipendije (iznosi od 4 000 do 12 000kn) i redovite mjesečne stipendije (iznosi od 200 - 1200 kn) ili ostvaruju pravo na besplatne ili djelomično smanjene školarine.

29. lipnja 2015.

Studenti i poslodavci obvezali se ugovorom o suradnji

Sintagma 'povezivanje gospodarstva i obrazovanja' izlizala se od spominjanja na raznim skupovima, ali ambiciozno Vijeće studenata veleučilišta i visokih škola počelo je napokon činiti i neke konkretne korake u tom smjeru. Potpisani su sporazumi o suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca, Institutom za razvoj obrazovanja, Hrvatskom obrtničkom komorom, a od prije sporazum imaju i s Ministarstvom rada i mirovinskog sustava.

Budući da vijeće predstavlja 25 posto ukupnog broja studenata, smatrali su da treba aktivno rješavati problem nezaposlenosti mladih, a kako to bolje učiniti nego povezivanjem s gospodarstvom. Mnogi smatraju da su upravo studenti stručnih studija jedan od pokretača gospodarstva i da se trebaju brže uključivati na tržište rada.
– Studenti stručnih studija trebaju biti ‘bliži’ segmentu rada i gospodarstva s obzirom na to da su im ishodi učenja prilagođeniji tako da mogu biti kratkoročni pokretač gospodarstva. Tržište rada treba se povezati s obrazovanjem kako bi se na temelju realnih povratnih informacija od poslodavaca dobio okvir kako uskladiti studijske programe na temelju kojih se kreira nova radna snaga. Upravo iz tog razloga Vijeće smatra da oblik formalizirane suradnje s najvažnijim dionicima na tržištu rada treba postojati. Hrvatska udruga poslodavaca, Hrvatska obrtnička komora, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava te Institut za razvoj obrazovanja zasigurno su jedne od najvažnijih institucija u segmentu gospodarstva i obrazovanja – istaknuo je predsjednik Vijeća Karlo Kolesar.

Više stručne prakse Svrha je potpisivanja sporazuma o suradnji pokrenuti veliku inicijativu kojom će se nastojati pridonijeti rješavanju gorućeg problema nepovezanosti tržišta rada s visokim obrazovanjem. 
Zajednički su ciljevi trajno poticanje i sustavno djelovanje prema relevantnim tijelima državne i javne vlasti, kontinuirano praćenje i analiza sektora obrazovanja te znatniji utjecaj privatnog sektora na prilagodbu obrazovnog sustava potrebama gospodarstva i tržišta rada.
– Vijeće će u suradnji s navedenim institucijama organizirati seminare, informirati studente o novim programima u obliku zaposlenja, poput garancije za mlade, inicijativama IRO-a, potrebama poslodavaca. Jedna od glavnih aktivnosti bit će približavanje i omogućavanje većeg broja stručnih praksi za studente. S druge strane, želimo poslodavce osvijestiti o važnosti stručne prakse koja treba biti smjernica u zaposlenju te ujedno platforma za mlade ljude – ističe Kolesar.
U Vijeću ne misle stati na ovim sporazumu, već traže nove partnere i mogućnosti kako bi iskoristili svoj utjecaj i omogućili studentima što lakši i brži ulazak na tržište rada. Naravno, uz adekvatne kompetencije koje su danas potrebne poslodavcima.
– Čekamo povratnu informaciju od Hrvatske gospodarske komore u obliku eventualnog potpisivanja sporazuma te smo otvoreni za sve oblike suradnje. Sporazumi ne bi smjeli biti uvjet suradnje, ali se njihovim potpisivanjem osvješćuje javnost. Vjerujemo kako ćemo suradnjom s jakim partnerima dokazati da Vijeće želi biti ravnopravan partner u reformskim procesima te potaknuti i druge institucije da daju potporu svim pozitivnim promjenama – smatra Kolesar. 

S fakulteta na posao Povećanje zaposlenosti već je nekoliko godina vjerojatno najvažniji strateški razvojni fokus brojnih država EU, a borba protiv nezaposlenosti mladih inicijativama poput garancije za mlade upozorava na važnost ovog problema i u europskim razmjerima. Iako kratkoročno daje pozitivne učinke, inicijativa poput stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa, koja je danas u Hrvatskoj vrlo popularna i koja se velikim dijelom financira iz europskih sredstava garancije za mlade, zapravo je razmjerno skupa i dugoročno teško održiva intervencija.
– Ona se s nezaposlenošću uzrokovanom neadekvatnim obrazovanjem bori prekasno, kada je ona već nastupila kako bi umanjila efekte neadekvatnog obrazovanja. Veseli me stoga promišljena i odgovorna inicijativa Vijeća studenata veleučilišta i visokih škola koji se za bolju zapošljivost mladih nastoje izboriti na drugačiji način, povezujući poslodavce i sustav obrazovanja radi izgradnje uvjeta za zapošljivost odmah nakon završetka obrazovanja – rekao je Mislav Balković, predsjednik Udruge poslodavaca u obrazovanju HUP-a.

Međusobno ovisni U Vijeću smatraju da se studentima treba pružiti prilika, i to tijekom studiranja, jer je u interesu poslodavaca da pri zaposlenju dobiju ono što im treba u smislu znanja i kvalifikacija. 
Očekuju potporu za inicijative koje imaju veću prepoznatljivost i zapošljivost studenata nakon završetka obrazovanja. Svi studenti koji završe specijalistički diplomski stručni studij u nezahvalnoj su poziciji jer im je stručni naziv neusklađen s drugim nazivima koji imaju iste razine obrazovanja prema Bolonji. To je jedna od konkretnih inicijativa kojom Vijeće želi postići jednaku startnu poziciju pri traženju posla svim mladim osobama. Sporazum naglasak stavlja na nekoliko bitnih činjenica koje nam je približio Kolesar. 
– Osvješćivanje javnosti o važnosti reformskih procesa u području obrazovanja, vezanih za usklađivanje znanosti i obrazovanja s potrebama tržišta rada, jedan je od ključeva sporazuma. Uz to ističem stručnu praksu kao ključan aspekt povezivanja obrazovanja sa stvarnim potrebama tržišta rada. Također je u sporazumu istaknuta važnost kvalitetnog i pravodobnog informiranja studenata koji ulaze u svijet rada, o mogućnostima, pravima i obvezama vezanima uz rad. I jedna od važnijih stavki je daljnja suradnja na podizanju društvene svijesti o važnosti visokog obrazovanja za razvoj gospodarstva te razvoj društva i pojedinaca – objasnio je Kolesar.
Vijeće će i dalje raditi na promidžbi studenata veleučilišta i visokih škola. Studenti stručnih studija trebali bi biti kratkoročni pokretač gospodarstva kao što su to u drugim zemljama Europske unije, stoga planiraju radom osvijestiti važnost stručnih studija te naznačiti kako isključivo zajedničkom suradnjom s kolegama studentima sa znanstvenih studija mogu i moraju pokrenuti mlade. Ta suradnja, međutim, najteže se ostvaruje.

Izvor: Lider

28. svibnja 2015.

Predsjednik Vijeća ističe važnost dugoročnih promjena

Vijeće studenata veleučilišta visokih škola od samog svog osnutka surađuje s instituucijama poput Ministarstva rada i mirovinskog sustava. Ovaj sporazum je više jedan simbolični čin koji formalizira naše zajedničke aktivnosti. Međutim, osim promoviranja tih mjera, vjerujemo kako ćemo uspjeti proširiti našu suradnju kroz zajedničke inicijative podizanja kvalitete obrazovanja, odnosno zapošljivosti nakon završetka studija, predsjednik Vijeća Karlo Kolesar objasnio nam je kako u budućnosti očekuju korake koji će donijeti i neke dugoročne pomake.

Namjera im je potpisati sporazume i s drugim institucijama, koje djeluju u obrazovnom i gospodarskom resoru. Prema Kolesaru, da bi se riješio problem nezaposlenosti mladih, važno je na vrijeme prepoznati potrebe tržišta rada i prilagođavati edukaciju budućih kadrova.

Ministar rada i mirovinskoga sustava Mirando Mrsić istaknuo je, govoreći u utorak o programu “Garancija za mlade”, kako dugoročno neće biti riješen gorući problem nezaposlenosti mladih ako hitno ne pokrenemo mjere za jače povezivanja visokog obrazovanja i strukovnoga srednjoškolskog obrazovanja s tržištem rada.
To je jedan dugotrajan proces koji se ne može napraviti preko noći. 'Garancija za mlade' je kvalitetan projekt, ali naš cilj nisu mjere koje mladima omogućuju da umjesto posla pronalaze nešto između, već je cilj ostvarivanje klime u kojoj će svatko tko završi fakultet imati priliku zaposliti se s obzirom na svoje profesionalne kompetencije. U svakom slučaju, treba još puno toga napraviti kako bi se približili realnim potrebama tržišta rada i kako bi približili studente onim poslovima u kojima postoji potreba za radnom snagom u Hrvatskoj, izjavio je Kolesar.

18. travnja 2015.

MRSIĆ O PROGRAMU GARANCIJA ZA MLADE “Hitno trebamo povezati visoko i srednjoškolsko obrazovanje s tržištem rada kako bi smanjili nezaposlenost”

Predavanje ministra Mrsića održano je na Veleučilištu Velika Gorica koje je ugostilo 20. sjednicu Vijeća studenata veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske (VIVŠ RH), a predavač je studentima veleučilišta i visokih škola iz cijele Hrvatske savjetovao da poslodavcima trebaju jasno prikazati što dobivaju kada ih zaposle, priopćio je VIVŠ.

Ministar Mrsić smatra da mladi trebaju poslodavcima objasniti i kakve povlastice dobivaju posredstvom programa kao što je “Garancija za mlade”, te dodao kako nije mali broj tih povlastica.

sjednica

14. travnja 2015.

Pročitajte više ovdje

Ministar Mrsić gost na 19. sjednici Vijeća! 

S velikim zadovoljstvom, pozivamo sve zainteresirane da nam se pridruže na sjednici Vijeća studenata VIVŠ RH u 14 sati - 7. travnja 2015., u prostorima Veleučilište Velika Gorica, na predstavljanju programa "Garancija za mlade".

Generacija za mlade

Specijalni gost sjednice je ministar rada i mirovinskog sustava, Mirando Mrsić.
 

29.ožujka 2015.

15. sjednica vijeća studenata veleučilišta i visokih škola RH - izabrano novo predsjedništvo za 45 tisuća studenata

Na Veleučilištu Baltazar u Zaprešiću ovih su dana izabrani novi voditelji Vijeća, a svoje funkcije preuzimaju za mjesec dana.

U prostorima Veleučilišta Baltazar smještenog u Zaprešiću održana je 15. sjednica Vijeća studenata veleučilišta i visokih škola RH, predstavničkog tijela 45 000 studenata državnog i privatnog stupa stručnog obrazovanja.

sjednica

12. prosinca 2014.

Pročitajte više ovdje
Arhiva vijesti